martes, 6 de mayo de 2014

TEJU JAGUA
 
            Teju Jagua ndajeko siéte iñakã, jaguarete meméva, ha hete katu teju ndetuichapa jepéva. Ijape hatã, ipyko'ẽmba, ha omimbi ojo gua órogui ijapopyrépe. Iñakãnguéra katu ndaje, Arca de Noéicha, oi pytãva, hũva, sa'yjúva, hovýva, opáichagua kolor oĩ, ha
hãimbiti joa omaña ágotyo pégotyo hikuái. Ndahesa'ỹiri ndaje. Hesa reínte. Hendaguépe ojekuaa tata mymýi ogue'ỹva, ha ha'etévaicha osẽtava okápe omyendypa ojuhúva guive hapépe.
            Mavave ndoikuaái mamópa oiko. Katu oje'e hese oikoha peteĩka'aguy iporãitereívape, aipo Jaguaron sérro gotyo, ha upépe ha'e oguardia ponoike mavave oike. Upépe ndaje ndaipóri yvyra hi'a'ỹva. Ha ijerepe oĩpeteĩyvy kandu paje, ysyry potĩakãári, ha upépe Teju Jagua okaru. Upe yvy kandu pajégui ndaje opupu eirete sa'yju asýva, imba'erãvoi omoĩva chupe huvicha upepe. Ha upéva ndaje Añaite voi. Ha pe eíra ndaje opupu ha'e iñembyahýi javénte. HyguatãTeju Jagua ha oñemboty jeyma la eíra kua.
            Sapy'ánte oñehendu oguahúramo, omboryryipa yvy, ombojaparo ita hamba'e, péicha ku amenáso oky pota jave hína. Ha upei opu'ãma yvytu atã, umi hũva, oje'éva imbytépe ouha Añaite voi.
            Teju Jagua rehe jeko ndaipóri yvypóra omaña va'erã. Ha oiméramo sapy'ánte ojapóva, uperire opytáma ndohechavei. Pytũguãpema oiko omano meve.




KURUPI


Kurupi ningo ama ha ka'aguy jára; ha'e rupi okakuaa porã opaichagua yvyra, hi'ayva máta oĩva ha osẽ porã temitÿngue. Ha'e ohasa hague rupi ndaje, mba'e ra’ỹi oĩva guive pya'e voi heñoimba; ipoty va'ekue hína, hi'apáma; ha michẽ va'ekue hína oho yvate ỹrõ opoñy yvýre, omyenyhẽmba oĩha. Vaka imemby potáva rye rehe opokóramo katu, katuete péva imemby mokõi ỹrõ mbohapy. Ha onasére voi lo vaka ra'y, orretosáma pe ñúre, hesãi oveve rei.
Kurupi ndaje ojogua índiope; karapetón guasu, sa jeka, pire anambusu ha haguepaite opárupi. Tuichaiterei ndaje hapi'a. Péva ipukuetereígui chugui ndaje, olia iku'áre, pono oikupy lia mba'e chupe. Hasy voi ndaje jaikuaa haguã hapykuere, ipyta jováigui ha'e. Kuña rapykuéri oiko jave, ndajaikuaái voi ohópa terãpa ou hína. Ha'e upéva opersegi; ndaipóri kuña ogusta’ỹva chupe, taha'e ha'évaichagua: kuñataẽ, mitãkuña, guaiguẽ, omendáva, omenda’ỹva. Upéva rehe naiporãi kuña osẽ ha'eño péicha asajekue hamba'e; ojuhúrõ chupe Kurupi Ladóse, ojura va'erã la hapi’ápe voi ha ogueraháma chupe iguýpe. Upéicha rire opoi chugui he'ingue, terã katu la máva opyta itarova upéi.
Ojesalva haguã Kurupígui ndaje, la kuña oikytĩ va’erã chugui hapi'a kysépe ỹramo katu ojupi chugui yva rakã rehe; péva añoite ndaje orrepeta Kurupi, iñakãraku jave hína.

KARAI PYHARE

Pombéroje peteî karai karape, hete haguepáva. Pyhare osêva omondýi haĝua ija’e’ŷvape ha oñangareko haĝua ija’e’ŷvape. Oñemoîje chupe tatakuápe: ka’a, petŷ, eíra ha guaripola jajehayhuka haĝua hese.
Ñañemoirú ramo karaí pyharére, ikatúntema ñasê jaguata tape pytû ivaivare, kuñataî porã, ñande kichiha róga rekávo.



MBÓI TU'Î: Kóva hina Tau ha Kerana memby mokôiha, hete mbói ha iñakâ tu'î. Oje'émi hese ha'eha mba'e he'ô rerekuára. Avei ha'e pira, mbusu, ysapy ha yvoty ñangarekohára. Es una enorme serpiente con cabeza de loro. Sus dominios son los grandes esteros, y es hado (protector) de los animales acuáticos y anfibios, del rocío, de la humedad y de las flores.

 MOÑÁI: Kóva hina Tau ha Kerana memby mbohapyha. Ñu ha yvytu jára, ipokovívare ija'éva ha mondaháre avei oñangareko ha oipytyvô. Dios de los campos, los aires y las aves, protector de los robos y de las picardías. Era aficionado a robar y acumular el producto de su rapiña en una gruta del cerro, él fue al Cerro Yvytykuápe, hoy Cerro Kavaju en Atyra. Según la historiaue quemado por Avare Tume en la gruta que desde entonces se llama Moñaikuare, cerca de Yaguarô, con él fueron quemados sus seis hermanos y  Porâsy, quien se sacrificó para salvar a su pueblo de la dominación de los siete hermanos monstruos maléficos.




 





 

Creencias


                Creencias en el Paraguay


Ama’ÿ pukúrô hína rembojahu va’erâ mbarakaja.

Ao ho’áramo ha’e ae, he’ise ñemoak*aratî.

Nekângue rasy sapy’árô, okýta hína.

Ype ojahúrô yvyku’ípe, okýta.
Ani reguata nde rapykuévo, háke omanóne nde sy.
 
Ani reikytĩ ne pyapẽ ijaraipáramo hína, háke nderasýta.
 
Animal ka'aguy oúrõ hasé nde róga ypy rupi, oĩta omanóva

Áño pyahúpe ja'u va'erã 12 parral, ñandepo'a haguã.


 








Ao hekoviátaguinte remonde ipy gotyo.
 
Ao ho'áramo ha'e ae, he'ise ñemoakãratĩ.
 
Ao tuja haku porãve.

Ára santo aja ndoveléi mítã ñainupã, ohasa rirénte jakorreki va'erã.
 

Araí ijaguarete'íri, oky haguãma.
 
Arca de Noé osẽrõ kuarahy reiképe, tiempo porãta.
 
Arriéro ilunar pytãva, ijarhel katuete.

Aséite ryru ho'áramo yvýpe, upéva jéta.

 
Atau tuicháramo, oĩse jevy omanóva ótro.
 
Avati morotĩ reñotỹmba rire rejepohéi va'erã, upéicharamo iporãve.
 
Chichã oĩramo ñande ao rehe, mala suerte.
 
Chicharõ ári ndovaléi jai'u, ñanembohasyse.


 
Choríso ári ndovaléi ja'u y.
 
Die tataindy hendy va'erã novenahápe, nuéve la ánímare ha pe peteĩ kurusúpe.
 
Do áño mboyve nereikytĩri va'erã mitã akãrague, ỹrõ nda'ihuísioi.
 
Eha'arõ áño pyahu ao pyahu reve, ikatúrõ morotĩva reheve, ndepo'a haguã.
 
Espého jekakuépe neremañái va'erã, upéva jéta..
 
Espého ojekárõ ndereguerekói va'erã nde rógape, ỹramo ndejétata.


Gállo osapukáiramo peteĩmi óga jerére, upéva he'ise peteĩva upe ogagua oĩva mombyry hasyete ỹrõ omano.


Gállo osapukáiro pyharepyte mboyve, oñekambiáta ára.
 
Gállo otokoro'oha ládo oúta visíta.
 
Gállo otokoro'órõ hi'ora'ỹme, oñekambiáta yvytu.
 
Gallokuéra otokoro'oetereíramo, notísia vai.
 
Guaiguĩme hasyrõ ikangue, okyta.


Guaiguĩngue ojahe'óramo, oĩ katuete omanóva.


Guyra'i akã pytã oúramo ñande róga oúramo ñande róga nde róga ypype, oanunsia herida.


Ho'áramo ne kamisa votõ he'ise ne mborayhu netraisionaha hína.







Hopepi rekóvare neremañái va'erã, ikatu ova nderehe.

 

lunes, 5 de mayo de 2014

Leyendas

kurusu Isabel

oiko ndaje ñoraroi guasu aja, Cerro Corápe. Upe peve oguahe petei kuñakarai hérava Isabel  haimembykuña´i . hetaiterei oi omanóva upu ñorairome, mbovy tekove opyta, umiva apytépe oi Isabel ha imembykuña´i, avei kuimba´e ha kuña iñembyahýi ha ijyúheijoáva.
péichahape, oiháicha, oñepyru oipykui tape oguahe haguaicha Concepción peve, opytáva 50 légua upégui. Pe tapére oi oho´áva kane´ogui, oi avei omanóva y´uhéi ha ñembyahýgui. Mbyry´aiterei umi árape, pe yvy haku, ha´ekuéra katu pynandi oguata, heta ohasa asy. Hetaiterei árama ndaje ndoikyihague upe rupi.
Namombyryvéima , oguahembotáma hikuái Isabel ha imembykuña´i ndive oho petei karai tujami omoñe´e ha  oipytyvova chupekuerá. Petei ára asajepotáma gotyo Isabel ho´a, oñeñandu vai hoy´useterei.Pe karai omoñeno petei vyramáta guýpe opytu´umi hagua ha ojerure pe mitame oho hagua ogueru y isýpe guara.
Oguahe jeývo pe mitakuña´iohecha pe karai tujamime hase isy rete ypýpe.
Pe tendápe omohenda hikuái petei kurusu ha oñemombe´u upe araite guive oipytyvoha opavave umi ojeroviavevape hese.
(ombohasa guaramíme: Miriam de Báez)